Pseći koronavirus (CCoV) rasprostranjen je u cijelom svijetu i posebno pogađa pse u uzgajivačnicama i štence. Uspoređujući ljudski koronavirus sa psećim, ljudski uzrokuje respiratorne probleme, dok pseći uglavnom dovodi do gastrointestinalnih tegoba. Iako je koronavirusna infekcija često blaga u pasa, kod imunodeficitarnih životinja mogu se pojaviti ozbiljni slučajevi s teškim proljevom i smrću.
Je li Covid-19 opasan za mog psa?
31. 03. 2020: Covid-19 kod ljudi izazvan je novim koronavirusom SARS-CoV-2 koji je podrijetlom iz Kine. Sveučilišni istraživački institut za zdravlje životinja (Friedrich-Löffler-Institut, FLI) nadgleda trenutačnu epidemiološku situaciju i objavljuje najnovija znanstvena otkrića. Prema trenutačnim znanstvenim saznanjima, respiratorna bolest prenijela se na ljude putem šišmiša, ljuskavaca ili zmija.
Nedavno je test na dva psa iz Hong Konga bio pozitivan na koronavirus nakon pregleda njuške i usta. Međutim, stručnjaci pretpostavljaju da je došlo do površinske zaraze koju je uzrokovao blizak fizički kontakt sa zaraženim ljudima. Prema sadašnjim nalazima, isključena je stvarna infekcija kod pasa koji su pod nadzorom u karanteni.
Ako vaš pas ima simptome nalik gripi, infekcija virusom SARS-CoV-2 i dalje se može provjeriti ljudskim testovima.
Nedavno je potvrđen slučaj belgijske mačke pozitivne na virus SARS-CoV-2. Međutim, ovo je izoliran slučaj i znanstvenici smatraju prijenos virusa sa životinja na ljude iznimno rijetkim.
Trebam li se bojati pustiti svojeg psa van?
Psi i drugi kućni ljubimci ne mogu širiti novi koronavirus zbog čega se mogu bez oklijevanja i dalje puštati na svježi zrak. Unatoč trenutačnoj krizi, ovo je čak vrlo važno za zdravlje naših četveronožnih prijatelja jer puno vježbanja i svjež zrak jača imunološki sustav i smanjuje stres.
Koje mjere opreza moram poduzeti dok sam u šetnji sa psom?
Prilikom šetnje, bez obzira na trenutačnu pandemiju koronavirusa, preporučljivo je obratiti pažnju na ponašanje psa. Vrlo brzo naši ljubimci mogu primiti u usta nešto otrovno ili oštro. Izmet na ulici također može prenijeti patogene poput parazita, virusa i bakterija, zbog čega ga uvijek treba pokupiti nakon što vaš pas obavi nuždu.
Zbog trenutačne zabrane kontakata također bi se trebalo uzeti u obzir da su najviše dvije osobe u šetnji sa psom. Ako sretnete i druge vlasnike pasa, potrebna je održavati udaljenost od najmanje 1,5 metra. Dezinficiranje šapa nakon šetnje nije potrebno i može znatno isušiti kožu i dovesti do problema.
Što se događa s mojim psom ako moram biti u karanteni?
Budući da prijenos novog koronavirusa putem bliskog fizičkog kontakta sa psima trenutačno nije isključen, preporučuje se u slučaju karantene zamoliti osobe izvan rizičnih skupina, u koje spadaju starije ili bolesne osobe, za podršku u brizi za kućne ljubimce. Ako imate vrt, naravno da tamo vaš ljubimac može obaviti malu i veliku nuždu. Ako u krugu poznanstava ne nađete osobu koja bi mogla voditi vašeg psa u šetnju, vaš bi ljubimac mogao privremeno biti u hotelu za pse ili kod šetača pasa. Ostaviti svojeg psa zbog trenutačne pandemije koronavirusa u svakom slučaju nije potrebno ni poželjno.
Ukratko: i dalje možete šetati svoje pse sve dok nismo u samoizolaciji. Budući da se novom vrstom koronavirusa možemo zaraziti gotovo isključivo kontaktom sa zaraženim osobama, dezinfekcija psećih šapa ili izbjegavanje šetnje nije ni korisno ni dobro. Prema FLI-ju vrlo je vjerojatno da se psi ne mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2, ali ostali koronavirusi i dalje igraju veliku ulogu u zdravlju pasa:
Prijenos, svojstva i tijek bolesti kod zaraze psećim koronavirusom
Koronavirusi pojavljuju se u velikom broju kod sisavaca, tako da osim pasa, mačaka (FEVC i FIPV), svinje, goveda ili čak ljudi mogu dobiti koronaviruse. Kod pasa, međutim, ne mora svaka zaraza dovesti do znakova bolesti. Stoga odrasli psi s jakim imunološkim sustavom često ne pokazuju znakove, ali još uvijek mogu zaraziti pse koji imaju oslabljene imunološke sustave (npr. štenad) izravnim i neizravnim kontaktom. Čestice psećeg koronavirusa (CCoV) apsorbiraju se kroz usta ili njušku te potom preko jednjaka dopiru do gastrointestinalnog trakta. Mogući izvori infekcije mogu biti voda zagađena fekalijama, kontaminirani predmeti (npr. igračke za pse) i izravan kontakt sa zaraženim psećim fekalijama. Čestice virusa umnožavaju se u sluznici želuca, kao i tankom i debelom crijevu i mogu dovesti do velikih oštećenja uslijed upalnih procesa. Rezultat je smanjena sposobnost apsorpcije vode i hranjivih sastojaka iz hrane, što može biti opasno po život, osobito kod štenaca koji imaju male zalihe energije. Izlučivanje novonastalih virusnih čestica putem fekalija može potrajati i do dva tjedna nakon pojave simptoma, zbog čega posebno u ovo vrijeme treba obratiti pozornost na učinkovite higijenske mjere.
Pseći koronavirus: koji su simptomi?
Psi različito reagiraju na infekciju psećim koronavirusom, ovisno o stanju imunološkog sustava. Primjerice, štenci ili drugi bolesni psi (npr. zaraženi parvovirusom) pokazuju razvitak težih simptoma od odraslih pasa s jakim imunološkim sustavom. Sljedeće gastrointestinalne tegobe mogu se pojaviti kod pasa koji pate od koronavirusa:
- opći simptomi poput umora, slabosti i gubitka apetita, moguća vrućica
- često vodenasti proljev s ponekad krvavim ili sluzavim dodacima i povraćanjem
- jak gubitak vode (dehidracija) i fluktuacije u ravnoteži elektrolita mogu uzrokovati krvožilne probleme i srčane aritmije
- imunosupresirani psi mogu umrijeti od posljedica infekcije
Nažalost, ako je pas već razvio pseći koronavirus, ne može se isključiti ponovno oboljenje.
Kako se dijagnosticira koronavirus kod psa?
Gastrointestinalne tegobe kod pasa mogu biti uzrokovane raznim bolestima. Veterinar bi trebao razgovarati s vlasnikom (anamneza), provesti opći klinički pregled, ustanoviti druga zdravstvena stanja (pregled sluznice, zadržavanje vode, brzine otkucaja srca i disanja te unutarnja tjelesna temperatura), kao i status cijepljenja, navike držanja i hranjenja te, primjerice, čišćenje od nametnika.
Ako je na cirkulaciju psa toliko ozbiljno utjecala dehidracija i neravnoteža elektrolita da je poduzimanje daljnjih pregleda nerazumno, cirkulaciju je potrebno najprije stabilizirati s pomoću terapije tekućinom i elektrolitima. Tek tada se infekcija psećim koronavirusom može potvrditi testom iz krvi ili izmeta:
- obično se virus otkriva izravno s pomoću elektronskog mikroskopa ili RT-PCR-a (kvantitativna polimeraznalančana reakcija)
- rijetko se provodi neizravno otkrivanje virusa koje mjeri koncentraciju antitijela (zaštitnih proteina imunološkog sustava) koji se stvaraju u tijelu u krvi
Uz ove testove, preporučuje se i parazitološki pregledati fekalije.
Koje mogućnosti liječenja postoje?
Ne treba podcjenjivati proljev, posebno ako je riječ o štencima jer vrlo brzo dolaze u po život opasna stanja zbog malih rezervi energije. Terapija se stoga usredotočuje na mjere koje minimaliziraju proljev i stabiliziraju cirkulaciju pasa:
- intravenozna terapija infuzijom ili bolusom ispod kože
- uskraćivanje hrane (ne duže od dva dana)
- izbjegavanje sekundarnih bakterijskih infekcija: antibiotici
- borba protiv virusne infekcije antivirusnim lijekovima
- ako je tjelesna temperatura psa preniska, mogu se zagrijati na podlošcima za grijanje ili pod električnim pokrivačima (izbjegavajući pregrijavanje)
- nakon terapije potrebno je psu nekoliko dana davati posnu hranu. Primjerice, kuhanu rižu (nemasna) s kuhanom piletinom
- izbjegavanje stresa
Kakva je prognoza?
Prognoza bolesti uzrokovane psećim koronavirusom ovisi o imunološkom sustavu. Štenci i psi koji već boluju od parvovirusa ili neke druge bolesti imaju stoga slabije šanse za oporavak od otpornih pasa. Rana dijagnoza i učinkovita terapija važni su kako bi se gubitak vode i elektrolita sveo na minimum.
Kako mogu spriječiti zarazu svojeg psa koronavirusom?
Moguće je zaštititi pse od infekcije psećim koronavirusom (CCoV) primjenom cjepiva. Međutim, cjepivo trenutačno nije odobreno u Njemačkoj jer stručnjaci sumnjaju u njegovu učinkovitost. Ipak, pse treba cijepiti protiv zaraznih bolesti kao što su parvovirus, distemper i leptospiroza prema preporukama o cijepljenju Stalni odbor za veterinarsko cijepljenje (StIKo Vet) Instituta Friedrich Löffler. Cilj ovih cijepljenja je, s jedne strane, ciljana profilaksa infekcije dotičnog patogena, a s druge strane, izbjegavanje naknadne imunosupresije. Cijepljeni psi su tako neizravno zaštićeni od teškog tijeka bolesti psećeg koronavirusa.
Pored toga, preporučuju se sljedeće higijenske mjere za izbjegavanje zaraznih bolesti:
- čišćenje i, ako je potrebno, dezinfekcija mjesta na kojem se pas hrani ili obavlja nuždu, kao i igračaka za pse i ostalih površina s pomoću specifičnih dezinfekcijskih sredstava
- redovito mijenjanje vode za piće
- zaraženi psi trebaju biti u karanteni najmanje dva tjedna
- prikupljanje i odlaganje fekalija u zatvorenom
Otkrijte ponudu naše opreme za pseći WC!
Izvori:
tieraerzteverband.de, tierklinik.de, erste-hilfe-beim-hund.de
