Prehrana psa
Neovisno o tome jeste li iskusni vlasnik psa ili ste to tek postali, pravilna prehrana u životu vašeg četveronožnog prijatelja ima odlučujuću ulogu. Upravo tako trebalo bi i biti jer je zdravlje psa usko povezano s hranom. Na zdravlje, vitalnost i životni vijek vašeg psa moguće je pozitivno utjecati pravim odabirom hrane.
Od loše se hrane pas može razboljeti. Pretilost, dijabetes, bolesti krvožilnog sustava, oboljenja kosti i zglobova, bubrežna oboljenja, pa čak i rak mogu biti prouzročeni lošom prehranom. Ne iznenađuje da je ta tema u središtu pozornosti te da u stručnoj literaturi, priručnicima i forumima možete pronaći brojne preporuke o pravilnom načinu prehrane.
No, koja je od svih tih načina prehrane za psa najbolja? Na to pitanje ne postoji jedinstven odgovor jer nisu svi psi isti. Različite potrebe nastaju na temelju veličine, dobi, zdravstvenog stanja, mase i aktivnosti psa. Idealnu prehranu morate otkriti sami. Ne treba odgovarati samo potrebama vašeg ljubimca, nego i vašim životnim prilikama. Ono što je za nekoga praktično, za drugog predstavlja izazov. Cijena, način kupnje i vrijeme važni su čimbenici pri odabiru najboljeg načina hranjenja. Važno je da hranu koja vašem psu odgovara možete davati dugoročno jer česta promjena hrane opterećuje životinjski organizam. Proljev, nadutost i ostale probavne smetnje mogu biti posljedica čestih promjena u zdjelici s hranom.
Na pitanje o idealnoj prehrani vašeg psa stoga, nažalost, ne možemo odgovoriti, ali u nastavku pronađite najvažnije kriterije koji će vam pomoći u odabiru najbolje hrane za odrasle pse.
Prijelaz na hranu za odrasle pse
U prva tri do četiri tjedna života štene se hrani isključivo majčinim mlijekom. Postupno se privikava na čvrstu hranu i dobiva posebnu hranu za štenad koja pokriva energetske potrebe. Ako ste štene kupili od uzgajivača, u pravilu ćete dobiti plan prehrane za prvih nekoliko tjedana. Mnogi uzgajivači će vam dati i nešto svoje hrane za štenad. Nakon šestog mjeseca života preporučljivo je smanjiti unos kalorija kako bi se spriječio prebrz rast. Ako psi brzo rastu u visinu, može doći do problema sa zglobovima kao što su displazija kukova i laktova koji će tijekom cijelog života stvarati probleme. Nakon hrane za štenad prvo možete prijeći na hranu junior (za mlade pse) ili na hranu adult (za odrasle pse). Na hranu za odrasle pse trebalo bi prijeći nakon šestog, a najkasnije nakon 18. mjeseca života. Maleni psi već bi u dobi od 10 do 12 mjeseci trebali dobivati hranu za odrasle pse ako je rast završen.
Potrebe za energijom kod odraslih pasa
Prije prijelaza na hranu za odrasle pse postavlja se pitanje što odrasli pas uopće treba za izbalansiranu i cjelovitu prehranu? Kao i kod ljudi, potreba za energijom ovisi o spolu, veličini i aktivnosti. Dok profesionalni sportaši često potroše više od 4000 kcal dnevno, za djelatnika u uredu dovoljno je već 2000 kcal kako bi se zadovoljile dnevne potrebe za energijom. Tako je to i kod pasa. Maleni kućni pas zasigurno ima manju potrebu za energijom nego pas koji vuče saonice. Međutim, za „običnog obiteljskog psa“ bez osobitog opterećenja postoji sljedeće pravilo koje može poslužiti kao polazna točka za izračunavanje potrebne količine energije: za jedan kg tjelesne mase potrebno je oko 57 kcal hrane.
Važne hranjive tvari
Bjelančevine (proteini), masti, ugljikohidrati, vitamini i elementi u tragovima glavne su hranjive tvari koje bi pas trebao unositi hranom. Opskrbljuju ga energijom i pridonose važnim životnim funkcijama. Međutim, nedostatak hranjivih tvari znatno opterećuje organizam, kosti, mišiće i unutarnje organe te uzrokuju bolesti.
Bjelančevine
Vaš će pas najviše energije dobiti iz bjelančevina. Aminokiseline u bjelančevinama za vašeg su psa od životne važnosti, a posebno je bogat izvor bjelančevina meso. Stoga bi 70 % prehrane psa trebalo činiti meso. Time su obuhvaćene gotovo sve vrste mesa: govedina, janjetina, svinjetina, meso kunića i perad. Od iznutrica se preporučuju jetra, srce, bubrezi, slezena i burag (neočišćen). Potrebe psa za mesom vrlo je lako objasniti jer pas je nastao od vuka te se ubraja u grabežljivce. Snažnim zubalom i mišićima čeljusti te kratkim crijevima i agresivnim probavnim sokovima sjajno je prilagođen na mesnu prehranu. Važno je ne kuhati meso jer bi se time uništile sadržane bjelančevine. Najveći udio bjelančevina sadržava svježe sirovo meso. Umjesto mesa, psu jednom do dvaput tjedno možete davati i ribu. No, i nju bi trebalo poslužiti svježu jer u tom obliku ima najveći udio nezasićenih masnih kiselina, lako probavljive bjelančevine i vitamin D. Od ribljih su vrsta najprikladnije losos, bakalar, crveni grgeč, srdela, bakalarka ili račići.
Masti
Nezasićene masti ribe pritom su od osobite važnosti jer poboljšavaju obrambeni sustav organizma i borbu protiv upalnih procesa. Psima su prije svega potrebne omega 3 masne kiseline iz životinjskih masti. Važne omega 6 masne kiseline iz biljnih ulja također su sadržane u mesu. Ulja su iznimno važna kako bi tijelo vaše psa moglo vezati vitamine. Stoga biste povrću uvijek trebali dodati životinjskog ulja poput ulja lososa. Kako biste spriječili pretilost, udio masti u hrani treba biti mnogo manji od udjela proteina i ugljikohidrata.
Prirodnih masnih kiselina osim toga ima u orašastim plodovima, ali biste njih trebali davati samo u ribanom ili mljevenom obliku.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati pojavljuju se u krumpirima i žitaricama te se ne ubrajaju u životno potrebne hranjive tvari u prehrani pasa. Suha hrana za pse dostupna u prodavaonicama već sadržava dovoljno ugljikohidrata pa ih nije potrebno davati zasebno. Ako se vaš pas hrani samo sirovom hranom, najbolje je davati mu žitarice u obliku pahuljica, primjerice zobenih pahuljica ili pahuljice od prosa.
Vitamini i elementi u tragovima
Vitamini i elementi u tragovima, koji su najviše sadržani u povrću, voću i bilju, trebali bi biti dovoljno zastupljeni i u prehrani pasa. Hranjive su tvari međusobno povezane, tj. kako bi se jedna hranjiva tvar u tijelu mogla iskoristiti, vašem je psu potrebna druga hranjiva tvar. jednolična prehrana psa, kao primjerice čista mesna prehrana, nije preporučljiva. Uz meso koje bi trebalo činiti 70 %, prehrana vašeg psa u 25 % bi se trebala sastojati od voća i povrća i samo oko 5 % od žitarica. Celer, mrkve, tikvice, buča i domaće voće poput jabuka, krušaka i bobičastog voća možete sitno naribano ili kratko prokuhano pomiješati s mesom.
Kalcij
Kalcij se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Pretjerani unos kalcija osobito za odrasle pse može biti opasan. Kod odraslih pasa stoga bi mlijeko u prehrani trebalo biti zastupljeno samo u vrlo malenim količinama ili uopće ne. Osobito je neprikladno kravlje mlijeko koje često uzrokuje alergije ili probavne smetnje.
Ispravna količina hrane
Kao što je već spomenuto, količina hrane koja je vašem psu dnevno potrebna ne ovisi samo o dobi, nego i o veličini i aktivnosti. U pravilu je kod malenih pasa i dnevni unos hrane mnogo manji nego kod velikih pasa. To ne znači da manje hrane istovremeno znači i manji unos energije. Posebna hrana za malene pse često je vrlo bogata energijom jer u usporedbi sa svojom veličinom često troše jako mnogo energije. Malene je pse stoga najbolje hraniti dva puta dnevno. No, i za velike su pse manji, a češći obroci često bolji nego veliki. Kod „običnih“ odraslih obiteljskih pasa koji se ne upotrebljavaju ni za uzgoj ni za rad dovoljna su dva obroka dnevno. Od količine hrane u obroku još je važnije sljedeće: stalno vrijeme hranjenja i mirovanje nakon hranjenja. Unutarnji je sat pasa iznenađujuće precizan i ravna se vrlo brzo prema hranjenju. Pobrinite se za to da psa hranite uvijek u isto vrijeme. To mu ne pomaže samo u probavljanju hrane, nego u vremenu između hranjenja neće imati potrebu jesti. Možda će pas tako čak odustati i od pomalo dosadnog „moljakanja“ za stolom. Kako bi se upravo to spriječilo, dobro je poslužiti mu hranu u vrijeme ručka kad i sami sjednete za stol. Da bi se hrana zatim dobro probavila, dajte svojem četveronožnom prijatelju nakon hranjenja malo mira. Divljanje i trčanje kod nekih pasmina može uzrokovati torziju želuca.
Suha, mokra ili sirova hrana?
Pitanje je ukusa hoćete li gore navedene hranjive tvari poslužiti u suhom, mokrom ili sirovom obliku. Brojni vlasnici pasa i dalje biraju gotovu hranu s police. Razlog su tome nedostatak vremena, nesigurnost ili jednostavno činjenica da je to najednostavnije. No, budite bez brige: i suhom i mokrom hranom psa ćete opskrbiti potrebnim hranjivim tvarima. Međutim, pritom biste trebali obratiti veliku pozornost na različitu kalorijsku vrijednost. Zbog niskog udjela vode, suha je hrana pet puta jača od jednake količine mokre hrane. Prividno se malenom količinom suhe hrane brzo može dati previše hrane. Kod mokre biste hrane osim toga morali obratiti pozornost na visok udio bjelančevina.
Prilično je nov i nedavno otkriven način prehrane takozvani BARF. BARF je kratica koja označava biološki prikladnu sirovu hranu koja je sve omiljenija kod brojnih uzgajivača, veterinara i vlasnika pasa. Atribut „prikladna“ nosi jer sadržava mnogo sirovog mesa kojim su se hranili vukovi i prvi psi koji su na seoskim gospodarstvima radili kao čuvari ili pastirski psi. Prehrana po principu BARF ne mora biti složena iako se tako može zaključiti na temelju tablica prehrane. Ako psu dajete 70 % sirovog mesa i tome dodate 30 % sirovog povrća, već imate vrijednost prema kojoj se možete ravnati prilikom svakodnevne pripreme hrane.
Neovisno o tome za koji se način hranjenja odlučite, najbolja je prehrana ona koju vaš pas najbolje probavlja i koja mu osigurava zdravlje, vitalnost i dug život. Iako taj način mora odgovarati i vašoj svakodnevici, ali i vašem novčaniku, glavni je kriterij pri odlučivanju o hrani uvijek zdravlje vašeg voljenog četveronožnog prijatelja.
Vašem psu želimo „dobar tek“!
