© Karin Jähne / stock.adobe.com
Žuti prsten oko vrata karakterističan je za ove male miševe
Žutogrli miš domaći je stanovnik šuma. Naseljava gotovo cijelo područje Europe. Kao i većina glodavaca, aktivan je noću i u kontakt s ljudima obično dolazi samo zimi. U hladnom godišnjem razdoblju voli tražiti sklonište u toplim kućama i time izazivati nelagodu među stanovnicima kuće.
Žutogrli miševi su mali glodavci roda apodemus. Sa svojim repom dosegnu duljinu do 25 centimetara, imaju upečatljivo velike oči i velike, okrugle uši.
Njihovo krzno je crvenkasto-smeđe boje na leđima, a čisto bijelo na trbuhu. Na području vrata imaju žućkasti, uglavnom kontinuirani prsten kao oznaku na krznu. Njemu duguju svoje ime.
Kod mladih životinja u divljini teško je definitivno odrediti rod i razlikovati ga od šumskog miša. Oker žuti prsten nije uvijek jasno izražen.
Međutim, boja dlake na leđima životinje obično je tamnija, a kontrast sa svijetlom dlakom trbuha je izraženiji nego kod drugih miševa.
Njegovo je tijelo malo veće u usporedbi sa šumskim mišem. Odlučujući kriterij za određivanje vrste posebno su stražnje noge miša sa žutim vratom, s duljinom većom od 22 milimetra.
Tek nedavno se miš sa žutim grlom počeo biološki razlikovati od šumskog miša. Prije toga se obojicu svrstavalo u jedan rod. Stoga nije iznenađujuće što ovaj miš mnogima (još) nije uobičajen.
Žutogrli miš vrlo je dobar skakač. Njegove stražnje noge su velike i imaju snažne mišiće koji im omogućavaju da brzo i daleko skaču prema naprijed. Dugi rep životinje pomaže uravnotežiti i kontrolirati skokove.
Najlakše je razlikovati spol kada miš ima bradavice. U tom je slučaju jasno da je riječ o ženki. No ako ih nema, to nije nužno mužjak. Bradavice su izraženije samo kada ženka ima mladunce.
Obično je udaljenost između uretre i anusa kod mužjaka veća jer se između njih nalaze testisi životinje.
© Martin / stock.adobe.com
Uzimanje divljih životinja iz šume u načelu je zabranjeno i podliježe kazni jer je to s pravnog stajališta krivolov.
Ako u šumi pronađete bolesnog miša sa žutim vratom, morate obavijestiti nadležnog lovca. S njim tada možete odlučiti hoćete li miša hraniti kod kuće.
Postoje različita rješenja za nastambu. Mnogi imaju običan rešetkasti kavez. No pripazite na to da su rešetke dovoljno uske. Miševi mogu spretno propuzati kroz sićušne otvore.
Prikladan je i akvarij. Životinje se ne mogu penjati uz stijenke staklenog akvarija. S druge strane, prozirno staklo im pruža odličan pogled.
Sada dolazimo do najvažnije točke, uređenja kaveza. Miševi su razigrani. Potrebno im je skrovište i kućica, mogućnosti za penjanje i igračke kao što su uže i različita oprema za razonodu. To su, primjerice, komadići drva, kamenje ili komadiće stare opeke.
Pod uvijek mora biti opremljen odgovarajućom steljom za upijanje urina. Postavite im i stare komade tkanina na njihovo mjesto za spavanje. Od toga će si napraviti ugodno gnijezdo.
Sve za male životinje možete pronaći u zooplus online trgovini.
Svatko tko je već neko vrijeme promatrao glodavce, zna da su vrlo čisti. Stoga je važno da njihovu nastambu redovito praznite i čistite svaka dva do tri dana.
Zatim je ponovno napunite slamom, pijeskom i sijenom. Možete promijeniti i unutarnje uređenje nastambe. Miševi su znatiželjni i vole raznolikost.
Divlje životinje koje su pripitomljene ne mogu se nakon toga jednostavno pustiti u divljinu. To bi značilo njihovu sigurnu smrt. Stoga se posavjetujte s nadležnim lovcem i veterinarom o daljnjim postupcima.
Ako su (su)vlasnici životinje djeca, obratite pažnju na odgovarajuću dob djece. Budući da je vrlo oprezan odnos prema životinjama neophodan, djeca bi trebala biti starija od deset godina.
Od te dobi djeca su dovoljno odrasla da se mogu odnositi prema životinjama na način koji je prikladan njihovoj vrsti.
Žutogrli miš je svejed. Obožava žitarice, sjemenke i orašaste plodove. Uz to u obzir dolaze i manji kukci, pauci ili ptičja jaja.
Posebno se zimi udio mesa u prehrani znatno povećava jer je jednostavno teže pronaći biljnu hranu. Kao i druge životinje, žutogrli miš stvara zalihe za zimu.
U kavezu životinju možete opskrbiti mješavinom za glodavce. U idealnom slučaju hrani dodajte svježe voće i povrće. Uz povremeno jaje, žutogrlom mišu ćete osigurati dovoljan unos proteina.
Miševi se općenito smatraju otpornim životinjama. Međutim, njihova sitna građa ih čini osjetljivima na ozljede. Stoga pazite da se nježno ophodite prema svom mišu.
Ako se vaš miš čini malaksao i ne jede, što prije posjetite veterinara. Te male životinje gotovo nemaju rezerve masti i imaju vrlo brz metabolizam, stoga prilično brzo podliježu bolesti.
Uz dobro držanje, žutogrli miš može doživjeti tri godine. U divljini je to prilično rijedak slučaj. Zima i neprijatelji odgovorni su za prirodnu selekciju.
Pogotovo u početku, miševi su vrlo stidljivi, plašljivi i plahi. Što se životinje bolje naviknu na ljude, to više možete raditi s njima.
Naravno, hrana je uvijek dobra za pridobivanje njihove naklonosti. Nakon nekog vremena životinje bi trebale postati toliko povjerljive da ih možete bez ikakvih sumnji uzeti u ruku i igrati se s njima.
Kao i svi glodavci, miševi su vrlo društveni. Stoga ih ne smijete držati same. Osim toga imaju i izražen nagon za igrom. Ako želite ojačati svoju povezanost, redovito se igrajte sa svojim malim ljubimcem.
Miševi su vrlo plodni i imaju veliki broj potomaka. Kako biste to spriječili, trebali biste držati parove istog spola.
Ako imate par mužjaka, preporučljivo je kastrirati ih. Kastracija pomaže da životinje budu opuštenije, manje agresivne i stoga ne vode borbe za teritorij.
Žutogrli miš je prisutan u divljini od južne Engleske i sjeverne Španjolske do Urala. Pripada klasičnim stanovnicima šume i svoje stanište dijeli sa šumskim mišem. Nije dostupan za kupnju u trgovini za kućne ljubimce.
Trenutačno populacija žutogrlog miša nije ugrožena. Ti mali glodavci u velikom su broju zastupljeni u našim šumama.
Međutim, budući da se šumska područja nastavljaju smanjivati, populacija se nadzire. U budućnosti će imati sve manje staništa.
Žutogrli miševi su dobroćudni šumski stanovnici koji žive gotovo u cijeloj Europi. Riječ je o divljim životinjama koje ne možete kupiti u trgovinama za kućne ljubimce. Drže se kao kućni ljubimci samo u iznimnim slučajevima.
Nesumnjivo jedan od omiljenijih kućnih ljubimaca među glodavcima – zamorac. No, što to te male mekane, pufaste kuglice krzna čini toliko popularnim i koji su zahtjevi za njihovo držanje i hranjenje? Više saznajte u nastavku.
Patuljasti kunići jako su prikladni za držanje kao kućni ljubimci. Posebno popularna pasmina među „patuljcima” je lavljoglavi kunić, koju vam ovom prilikom želimo predstaviti.
Zahvaljujući njihovoj maloj veličini i simpatičnoj naravi, patuljasti kunići vrlo su popularni među mnogim obiteljima. Ako razmišljate o kupnji patuljastog kunića, trebali biste se unaprijed dovoljno informirati o potrebama tih malih ljubimaca.
