Demencija kod mačaka (Alzheimerova bolest, CDS) 

Ako je vaša ljubimica starija od 15 godina, veterinari će je klasificirati kao gerijatrijskog pacijenta. U ovoj dobi morate očekivati ​​da se povećava rizik od bolesti povezanih sa starošću, kao što je Alzheimerova bolest (CDS). Kako biste što prije prepoznali neurološke bolesti svoje mačke, u nastavku počitajte sve o temi: demencija kod mačaka.  

Koje mačke obolijevaju od demencije?

Mačke svih dobi i pasmina mogu razviti demenciju. Međutim, jedno je sigurno, u starijoj dobi povećava se rizik od Alzheimerove bolesti. Jedna studija pokazuje da polovica mačaka starijih od 15 godina pokazuje znakove senilne demencije. 

Koji su simptomi demencije kod mačaka?

Demencija kod mačaka uzrokuje gubitak kognitivnih sposobnosti tijekom starenja. Donosimo vam pregled simptoma dementnih mačaka. 

1. Promjene u ponašanju

Ako vaša mačka izgubi kognitivne sposobnosti, promijenit će se i njezino ponašanje. Moguće je da vaša inače prijateljska i pitoma mačka iznenada reagira agresivno ili vrlo uplašeno. Također se može iznenada češće glasati. 

2. Dezorijentacija

Obično mačke vrlo dobro poznaju svoj teritorij. Međutim, mačke s CDS-om zaboravljaju gdje se nalazi WC ili zdjelica s hranom. Možda ćete vidjeti svoju mačku kako zbunjeno bulji u zid i uzaludno pokušava pronaći izlaz iz sobe. 

3. Manjak higijene

Mačke obično redovito njeguju dlaku s pomoću grubog jezika. Međutim, mačke s demencijom obično se manje njeguju. Osim toga, dementne mačke ponekad mogu postati prljavije no što su do sada bile. Odnosno, često se može naći izmet i urin na nasumičnim mjestima, uključujući i oko kuće. 

4. Poremećaji cirkadijanog ritma

Vaša mačka više ne zna koje je doba dana. To možete najbolje primijetiti ako vaša mačka zaboravlja na vrijeme hranjenja. 

5. Promjene u dnevno-noćnom ritmu

Mačke su noćne životinje. To znači da tijekom dana drijemaju, a noću su aktivne. Ovaj ritam spavanja i buđenja mijenja se kod dementnih mačaka, tako da iznenada spavaju cijelu noć, a danju su potpuno budne. 

6. Smanjena sposobnost učenja i pamćenja

Gotovo svaka mačka zna svoje ime i zna što znači riječ „hrana“. Budući da demencija također utječe na područje učenja i pamćenja, dementne mačke često zaboravljaju naučene naredbe.

Kako dokazati demenciju kod mačaka?

Veterinari otkrivaju demenciju kod mačaka isključujući druge moguće bolesti (diferencijalne dijagnoze). To uključuje bolesti zbog kojih vaša mačka može oslijepiti ili izgubiti sluh. Veterinar će također pregledati bubrege ili mjehur kako bi isključio moguće uzroke inkontinencije. 

Postoji li terapija?

Nažalost, ne postoji lijek za demenciju. Stoga je vrlo važno da svoju mačku podržavate u svakodnevnom životu. Kako biste to učinili, u dogovoru sa svojim veterinarom možete činiti sljedeće: 

• trening mozga: navedite svoju mačku na razmišljanje igrajući se s njom redovito
• provodite puno vremena sa svojom mačkom i budite strpljivi s njom
• učinite svoj dom sigurnim i ponudite svojoj staroj mački lako dostupna mjesta za odmaranje 
• postavite zdjelice za hranu i vodu na lako dostupna mjesta 
• osigurajte svojoj mački rampe tako da ima lakši pristup WC-u ili višim dijelovima u domu 

Posebno je važno izbjegavati stres. Vašoj mački možete olakšati svakodnevicu ako izbjegavate velika druženja i dolaske tuđih ljubimaca u vaš dom. Ako to nije moguće, možete se koristiti feromonima za smanjivanje stresa u dogovoru sa svojim veterinarom. 

Kakve su prognoze?

Nažalost, prema sadašnjem stanju znanja, veterinari ne mogu izliječiti dementne mačke. Mrtve moždane stanice ne regeneriraju se same. Međutim, strpljenjem i razumijevanjem možete značajno poboljšati kvalitetu života svoje ljubimice. 

© SciePro / stock.adobe.com

Koji su uzroci demencije kod mačaka?

Općenito, demencija je neurodegenerativna bolest. Točnije, dok je demencija generički pojam i opisuje simptome kao što su gubitak pamćenja, orijentacije i sposobnosti razmišljanja, Alzheimerova bolest je definirana bolest i stoga svojevrsni podoblik demencije. 

Njemački neurolog dr. Alois Alzheimer prvi je opisao neurodegenerativnu bolest kod ljudi 1906. godine. Nekoliko desetljeća kasnije, istraživači su otkrili slične promjene u mozgu životinja kao što su psi i mačke. Kod pasa veterinari govore o onome što je poznato kao sindrom kognitivne disfunkcije (CDS). No mačke pokazuju slične simptome. 

Uzrok – tijelo dugoročno pohranjuje patološke proteine ​​u moždano tkivo. Ako se nalaze unutar živčane stanice, veterinari ih nazivaju tau proteinima. Izvan stanice govore o takozvanim amiloidnim plakovima. Pohranjeni proteini uzrokuju odumiranje zahvaćenog tkiva. Kao rezultat toga, mozak više ne može obavljati važne funkcije. Više ne može percipirati i procjenjivati ​​osjetilne dojmove kao inače, tako da vaša mačka gubi svoje kognitivne sposobnosti.